U Hrvatskoj, ali i u zemljama Europske unije, u posljednjih je nekoliko godina posebno aktualna problematika rada i zapošljavanja. Glavno obilježje tržišta rada je visoka nezaposlenost. Meu zaposlenima postoji neodgovarajuća struktura radne snage, pri čemu je nedovoljan broj obrazovanih s potrebnim znanjima i kompetencijama, a s druge strane na tržištu postoje pojedine skupine ljudi čija znanja i iskustva nisu dovoljno iskorištena, što se posebno odnosi na mlade, obrazovane majke.

Drugu aktualnu društvenu problematiku čini nemogućnost usklaivanja obiteljskog i privatnog života (work – life balance). Uspostavljanjem ravnoteže izmeu obiteljskog i poslovnog života preveniraju se potencijalne zdravstvene teškoće čime se u konačnici smanjuju i troškovi zdravstva, ali se stvara i podloga za jedno zdravije društvo u širem kontekstu.

Broj stanovnika u Hrvatskoj pada iz dana u dan, pa je tako sve manje radno sposobne radne snage. Opadanje broja radno sposobnog stanovništva, izmeu ostalog, uzrokovano je niskim natalitetom i fertilitetom, te posljedično utječe na problematiku održavanja nacionalnog socijalnog i mirovinskog sustava. Za nužno povećanje fertiliteta važno je obiteljima, a posebice ženama, olakšati uvjete radi i zapošljavanja. Jedno od efikasnih rješenja predstavlja mogućnost fleksibilnog zapošljavanja kako bi obitelji lakše uskladile posao i privatni život. Obitelji bi se na taj način prije odlučili na podizanje djece, ali istovremeno uz aktivno voenje karijere u koju su uložili znatan trud i sredstva.

U vremenima krize žene se na tržištu rada suočavaju s većim poteškoćama od muškaraca. Odreen broj žena po povratku sa porodiljnog dopusta doživi značajne promjene u poslovnom okruženju i teže im je zadržati posao. Stoga njihova obiteljska situacija značajno utječe na njihovu radnu aktivnost. Jedan od mogućih načina da se ženama omogući usklaivanje poslovnoga i obiteljskoga života te njihova lakšeg povratka na tržište rada nakon rodiljinog dopusta jest mogućnost fleksibilnih radnih aranžmana koji podrazumijevaju kraće radno vrijeme, klizno radno vrijeme, podjelu radnog mjesta, rad od kuće, povremeni rad od kuće, skraćeni radni tjedan i slično.

MamForce je prvi poslovni model fleksibilnog zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova u Hrvatskoj koji nastoji uskladiti ove segmente – s jedne strane poslodavcima osigurati pristup obrazovanim i stručnim kadrovima, dok s druge stane zaposlenicima omogućava ostvarivanje nužno potrebne ravnoteže izmeu poslovnog i privatnog života uz zadržavanje konkurentne pozicije na tržištu rada.

Potencijalnim zaposlenicima nude se usluge pronalaska fleksibilnih radnih aranžmana koji odgovaraju njihovim potrebama, profesionalnom iskustvu i osobinama.

MamForce poslovni model omogućava potencijalnim kandidatima/kandidatkinjama i dodatnu pomoć pri zapošljavanju putem savjetovanja od pisanja životopisa te organizacije tematskih radionica (planiranje karijere, metode samozapošljavanja, leadership, coaching…).

Model je primarno namijenjen visokoobrazovanim i stručnim ženama koje su prije majčinstva realizirale uspješne karijere, primarno u dobnoj skupini 30-44 godine. Glavno obilježje ove ciljne skupine je da su te osobe prije majčinstva već realizirale uspješne karijere, a prema dostupnim podacima u Hrvatskoj ih ima više od 55.000.Primarna potreba ove skupine je ostvarivanje ravnoteže izmeu obiteljskog i poslovnog života, koja omogućava kvalitetniju brigu o djeci, ali ujedno ostavlja prostor za nesmetani daljnji razvoj karijere kroz daljnje profesionalno ostvarenje u poslu koji omogućava korištenje postojećih znanja, iskustava i kompetencija.

Ciljana skupina su i zaposlenici zrele dobi 55+ koji svojim znanjem i iskustvom značajno doprinose organizacijama, ali ponekad više ne žele pratiti intenzivni radni tempo. Kroz fleksibilne radne aranžmane im se otvara mogućnost skraćenog radnog vremena koje im ostavlja prostora za bavljenje hobijima, dodatnom poslovnom aktivnosti ili jednostavno obiteljskim potrebama.

Treća ciljana skupina su i mladi, tek diplomirani kadrovi koji pokušavaju naći prvi posao, kojima se kroz ovaj model otvara mogućnost rada uz državnu subvenciju (1.600 Kn) jer npr. skraćenje radnog vremena jedne mame/tate vjerojatno znači da netko treba preuzeti poslove nižeg stupnja složenosti. Uz preuzimanje takvih poslova, mlada osoba usvaja potrebna znanja i kompetencije, potencijalno si otvara i mogućnost zaposlenja u toj organizaciji, odnosno povećava šanse za zaposlenje u nekoj drugoj.

Model MamForce odgovara i na potrebe ostalih skupina zaposlenika. Jedna od tih je skupina visokoobrazovanih žena i muškaraca u dobi od 25 – 65 godina kojih ima više od 350.000. Primarnu potrebu pri zapošljavanju ove skupine čini veća sloboda i želja za boljom organizacijom vremena.

Najbrojniju indirektno povezanu skupinu čine žene u dobi od 25 – 60 sa srednjom stručnom spremom, a ima ih više od 500.000. Primarna potreba ove skupine je veća sloboda i bolja organizacija vremena jer žele ostvariti veću kvalitetu života, ukoliko im osobna/kućna financijska situacija dozvoljava druge oblike zapošljavanja.

MamForce svojom ponudom usluga ide ususret potrebama poslodavaca i zaposlenika te pomaže u rješavanju nekih od važnih kako gospodarskih i društvenih, tako i obiteljskih problema. S jedne strane povećava se i olakšava mogućnost zapošljavana odgovarajućih, stručnih kadrova, a s druge strane olakšava se uspostavljanje ravnoteže izmeu poslovnog i obiteljskog života.

Korisnici MamForce poslovnog modela su tvrtke koje žele poslovati efikasno i produktivno, koje odgovorno upravljaju sa svojim resursima i koje traže na tržištu rada najbolje što mogu dobiti. To su obilježja tržišnih lidera s tržišta koja su obilježena visokom konkurentnošću. Ujedno, model predstavlja veliki potencijal za male i srednje tvrtke koje ne mogu platiti puno radno vrijeme vrhunskih stručnjaka, a na ovaj način mogu uposliti vrhunske stručnjake koji žele raditi fleksibilno, odnosno kraće.

Gospodarstvo ima višestruke koristi kroz korištenje usluga MamForce poslovnog modela. Veća je iskoristivost postojećeg ljudskog kapitala (znanje, iskustvo, kompetencije zaposlenika), ostvaruje se povrat već uloženih sredstava u obrazovanje (procjena je da država ulaže oko 800.000 kn u svaku visokoobrazovanu osobu). Ujedno, omogućava se uspješna prilagodba tržišnim promjenama i povećanje konkurentnosti, utječe se na smanjenje odljeva visokoobrazovanih i stručnih kadrova u inozemstvo, te u konačnici na ukupno smanjenje nezaposlenosti.

mr. sc. Dijana Kobas Dešković – inicijatorica ovog inovativnog poslovnog modela