Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku novu će kazališnu sezonu, 2012./2013., od 12. do 15. rujna, ponovno otvoriti manifestacijom Kazališni rujanski ˝Klik˝, u sklopu koje će biti izvedene tri popularne predstave iz Zagreba i Virovitice.

Kazališni rujanski “Klik“ u srijedu, 12. rujna otvorit će hit predstava “Kauboji”, Saše Anočića, u izvedbi Teatra Exit.

Za četvrtak, 13.09., planirana je bila izvedba nove predstave Bend, meutim, zbog bolesti glumca u utorak 11. rujna u 20 sati bit će prikazana još jedna izvedba “Kauboja”.

Treće veče, u petak, 14.09. u 20 sati na repertoaru je “Profesionalac” Dušana Kovačevića. Riječ je o komediji – koprodukciji Satiričkog kazališta “Kerempuh“ i Kazališne družine “Glumci u Zagvozdu“ u kojoj glume Vedran Mlikota, Goran Navojec i Duško Ljuština.

Posljednjeg dana, u subotu, 15.09. na programu je sjajna kabaretska predstava “Kabaret veselih muškaraca” u izvedbi Kazališta Virovitica, a u režiji Draška Zidara.

Cijene ulaznica za predstavu “Kauboji” iznosi 120, 100 i 70 kuna, a za predstave “Kabaret veselih muškaraca” i “Profesionalac” 90, 70 i 50 kuna.

Kao rijetko koje kontinentalno središte, Osijek se može podičiti kazališnom tradicijom koja počelo vuče još iz davne 1735. godine, kada je u Isusovačkoj gimnaziji zabilježena izvedba prve kazališne predstave na latinskome jeziku.

Ipak, istinski sustavan i organiziran kazališni život započinje 7. prosinca 1907., proslavom početka djelovanja Hrvatskog narodnog kazališta, u zgradi namjenski sagraenoj još davne 1866. za putujuće kazališne družine.

U proljeće 1907. osnovano je, naime, “Društvo za osnutak stalnog hrvatskog kazališta“ s Radoslavom Bačićem na čelu, koje su podržali brojni gradski političari i utjecajni pojedinci meu kojima su bili i Pinterović, Neumann, Isaković, Kraus i Keiser. Društvo uspijeva pridobiti kazališnoga stručnjaka Nikolu Andrića koji naposljetku dolazi u Osijek i postaje prvi intendant Hrvatskog kazališta u Osijeku, te se laća mukotrpnog posla okupljanja ansambla.

Ansambl jedno vrijeme provodi u Varaždinu i Karlovcu, a tek koncem 1907. stalno se vraća u Osijek, gdje 07. prosinca iste godine izvodi program kojim obilježava početak djelovanja. Program je sačinjavao kolaž prigodnica: uvertira iz Gundulićeve Dubravke, Slava preporoditeljima Milana Ogrizovića, te prvi čin Smetanine Prodane nevjeste.

Zgrada u kojoj se kazalište smjestilo projektirao je Karlo Klausner u historicistčkome stilu koji, sukladno ukusima toga doba, krase elementi maurske arhitekture. Gledalište koje ima oblik potkove, izgraeno u tri razine, u tradiciji je talijanskih i austrijskih kazališnih dvorana. Mjesec i pol prije proslave 125. godišnjice postojanja, zgrada je 27. studenog 1985. svečano otvorena nakon temeljne restauracije. 16. studenog 1991., pogoena višecjevnim raketnim bacačem, osječki je hram scenskih umjetnosti pao kao žrtva velikosrpske agresije. HNK je tako 85. sezonu dočekao kao beskućnik. Ni tada se, meutim, nije prestajalo s radom. 27. prosinca 1994. kazalište je iznova zablistalo punim sjajem.

Uz godišnji repertoar od petnaestak stalnih naslova, kazalište organizira Dane otvorenoga kazališta, Krležine dane, izvodi Novogodišnje koncerte, Lipanjske operne noći, te aktivno doprinosi iz godine u godinu sve bogatijem programu Osječkog ljeta kulture.