Hrvati peti u Europi po pretilosti, a uvjereni da žive zdravo

Hrvati peti u Europi po pretilosti, a uvjereni da žive zdravo
Iako u Hrvatskoj ima 18 posto pretilih osoba, a čak trećina ima problema s prekomjernom težinom, velika većina i dalje smatra da živi zdravo i da sasvim dovoljno brine o vlastitom zdravlju, pokazali su rezultati istraživanja koje je provedeno u sklopu javnozdravstvene kampanje Zapitaj se za zdravlje! Hrvatske udruge proizvoača bezreceptnih proizvoda HUPBR/CASI.
Čak 59 posto ispitanih, starijih od 30 godina, je ustvrdilo da su napori koje ulažu u održavanje vlastitog zdravlja dovoljni. Pri tome samo 40 posto ispitanih pazi na prehranu, a samo se polovica redovito bavi tjelesnom aktivnošću, pokazalo je istraživanje koje je proveo Gfk – Centar za istraživanje tržišta.
“Pomalo je kontradiktorna činjenica da je većina Hrvata zadovoljna onime što poduzima za svoje zdravlje, a konkretni zdravstveni podaci nam pokazuju nešto sasvim drugo. Oko polovice Hrvata ima prekomjernu težinu, a po pretilosti smo čak peti u Europi, svaka treća odrasla osoba je pušač, a svaka druga osoba u Hrvatskoj umire od bolesti srca i krvnih žila. Sve se to može povezati upravo s nezdravim navikama. Rezultati ovog istraživanja zato nas dodatno učvršćuju u uvjerenju da pojedince u Hrvatskoj treba potaknuti da se zapitaju za svoje zdravlje i zdravlje svoje obitelji kao i da razmisle čine li doista dovoljno na tome da zdravlje očuvaju ili unaprijede“, izjavila je Sonja Katanec, predsjednica Udruge CASI.
Istraživanje o zdravstvenim navikama u Hrvatskoj je dio kampanje Zapitaj se za zdravlje! koju je ove godine po prvi puta organizirala Udruga CASI. Njome se pojedince u Hrvatskoj nastoji osvijestiti da je zdravlje dobrim dijelom njihova vlastita odgovornost te da se uz zdrave odluke i odustajanje od loših navika može značajno unaprijediti.
Očigledno je da su pojedinci u Hrvatskoj zainteresirani za vlastito zdravlje, no još uvijek nisu dovoljno osviješteni što to u stvari znači. Koja je to normalna tjelesna težina, što znači zdrava prehrana, što znači tjelesna aktivnost i odgovorno samoliječenje? Koji su stvarni rizici od štetnih životnih navika? Razina edukacije i odgovornosti pojedinca spram vlastitog zdravlja zadaća su svakog od nas i cjelokupnog zdravstvenog sustava”, ističe Sonja Katanec.
Svoje konkretne zdrave odluke je već donijelo više od stotinu Zagrepčana te su ih i upisali na Zid zdravih odluka koji je 15. lipnja bio postavljen na zagrebačkom Zrinjevcu. U samo nekoliko sati Zid zdravih odluka je bio ispunjen porukama poput: “Prestajem pušiti“, “Tramvaj mijenjam za bicikl“, “Od sutra stroga dijeta“, “Nema više nerviranja“ i još puno sličnih zdravih odluka.
Ljekarnici u akciji
Posebnost ove javnozdravstvene kampanje je da su se u nju aktivno uključili i ljekarnici. Oni su takoer 15. lipnja u ljekarnama diljem Hrvatske svoje korisnike informirali o kampanji Zapitaj se za zdravlje! te su im ukazali na mogućnost dobivanja savjeta kad je riječ o liječenju blažih bolesti ili unapreenju zdravlja. Rezultati istraživanja pokazuju i da je stručnost ljekarnika trenutačno nedovoljno iskorištena kad je riječ o liječenju blažih bolesti poput prehlade, glavobolje, probavnih poteškoća, alergija, manjih ozljeda i sl. Čak 90 posto pacijenata želi savjet svog ljekarnika, a uslugom i dobivenim savjetom je zadovoljno čak 95 posto ispitanih. Prosječna ocjena kojom su ocijenili ljekarnike te savjete koje dobiju u svojoj ljekarni je 4.95.
Ljekarnici će i u narednom periodu svojim korisnicima biti na raspolaganju za sve dodatne upite vezane uz liječenje blažih bolesti te savjete o unapreenju zdravlja, posebno zbog činjenice da se čak 40 posto kroničnih bolesti može spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika.

Odgovori