4. Samoborski medni dani

4. Samoborski medni dani
Pčelarska udruga Samobor i Sveta Nedelja za vikend, 15. i 16. rujna na Trgu kralja Tomislava već 4. godinu za redom organizira Samoborske medne dane.
Manifestacija ima edukativni, kulturno-umjetnički, izložbeno-prodajni, turističko-promotivni i natjecateljski karakter, s ciljem prezentacije tradicije uzgoja pčela i proizvodnje pčelinjih proizvoda samoborskog i svetonedeljskog kraja.
Uz bogat kulturno umjetnički program, uzvanike i goste očekuju gastronomska kušaonica (u ponudi je lovački paprikaš s peludom i medom), stručna predavanja, prezentacije i radionice te ocjenjivanje i prodaja prigodnih proizvoda. Ove je godine uvedeno i apiterapijsko savjetovalište gdje će se moći dobiti savjeti o primjeni pčelinjih proizvoda u liječenju.
Čari Samobora
˝Krasan je Samobor. Blizina s glavnim gradom daje mu čar blizog ladanja kao Tiburu, Tivoliju, Versaillesu, Schönbrunnu, Windsoru. Okolina je sretna kombinacija gore i ravnice, polja i šume, vrta i prirode, rijeke i planine, sela i zaseoka, grada i ladanja. Samobor je jedno od najhrvatskijih hrvatskih mjesta.˝
Antun Gustav Matoš, 1908.
Samo dvadesetak kilometara od Zagreba, podno samoborske gore kraj potoka Gradne smjestio se grad Samobor, po svome položaju jedno od najljepših mjesta Hrvatske.
U povijesti Hrvata značajno mjesto zauzima upravo Samobor. U zelenilu iznad mjesta naziru se ruševine nekad čvrstog i jakog Samobor – grada. Samobor je prastaro naselje s ostacima iz kamenog i kovinskog doba, a još se i danas čuva povelja kralja Bele IV kojom je ovaj gradić uvršten meu srednjovjekovne, ugledne i “slobodne kraljevske gradove”. Od tada sve do danas umnožavala se povijesno kulturna baština u ovom gradu i kraju.
Prekrasna šetališta u samom gradu, zaštićene šume na obodnici grada te gurmanski specijaliteti poznatih samoborskih restorana, najjači su mamac za posjetitelje. No i drugi sadržaji ( kulturno- povijesna baština, tradicionaalne manifestacije, sportski objekti ) pružit će svim posjetiteljima ugodan borovak u Samoboru. Svakog tjedna, a posebice vikendom, Samobor posjeti više tisuća posjetitelja.
Od značajnijih kulturnih spomenika, pored ruševina starog grada iz 13. stoljeća, treba istaknuti: Župnu crkvu Sv. Anastazije koju je 1675. godine sagradio Hans Allio; Franjevačku crkvu iz 1733. godine sa sjajnom freskom Franje Ilovseka i slikama Valentina Metzingera-Lotharingusa; dvorac Giznik iz 1780. godine; općinsku vijećnicu Bartola Felbingera iz 1828. godine; glavni samoborski trg Kralja Tomislava kojeg je oblikovao Franjo Reizer (1846). Spomenimo još kapele na Anindolu Sv. Anu i Sv. Jurja, Sv. Mihalja u Taborcu i niz kapelica u okolici Samobora, “Samoborček” – popularnu samoborska željeznicu, radila je od 1901. do 1979. godine, pa sve do popularnih malih gostionica, vinogradarskih klijeti, mustarde, bermeta, greblice i samoborske kotlovine čime su Samoborci iskazivali svoje tradicionalno gostoljublje i u svoj krug srdacno primali goste i prijatelje uz lončeke, peharčeke i bilikume. O životu, djelatnosti i kulturi Samobora danas se svaki posjetilac može potanko upoznati u Samoborskom muzeju smještenom u Livadićevom dvorcu, gdje se nalaze bogate zbirke iz prošlosti, povijesti i kulture Samobora i domovine, koje je znalački uredio prvi počasni samoborski gradonačelnik Ivica Sudnik.

U svakom slučaju, Samobor je grad koji svakako vrijedi posjetiti, jer osim prekrasnih znamenitosti, on je idilična, zelena oaza mira, ali i mjesto slasnih samoborskih kremišniti, bermeta i poznate samoborske salame.

Odgovori