Pčelarska udruga Samobor i Sveta Nedelja za vikend, 15. i 16. rujna na Trgu kralja Tomislava već 4. godinu za redom organizira Samoborske medne dane.
Manifestacija ima edukativni, kulturno-umjetnički, izložbeno-prodajni, turističko-promotivni i natjecateljski karakter, s ciljem prezentacije tradicije uzgoja pčela i proizvodnje pčelinjih proizvoda samoborskog i svetonedeljskog kraja.
Uz bogat kulturno umjetnički program, uzvanike i goste očekuju gastronomska kušaonica (u ponudi je lovački paprikaš s peludom i medom), stručna predavanja, prezentacije i radionice te ocjenjivanje i prodaja prigodnih proizvoda. Ove je godine uvedeno i apiterapijsko savjetovalište gdje će se moći dobiti savjeti o primjeni pčelinjih proizvoda u liječenju.
Čari Samobora
ËKrasan je Samobor. Blizina s glavnim gradom daje mu čar blizog ladanja kao Tiburu, Tivoliju, Versaillesu, Schönbrunnu, Windsoru. Okolina je sretna kombinacija gore i ravnice, polja i šume, vrta i prirode, rijeke i planine, sela i zaseoka, grada i ladanja. Samobor je jedno od najhrvatskijih hrvatskih mjesta.Ë
Antun Gustav Matoš, 1908.
Samo dvadesetak kilometara od Zagreba, podno samoborske gore kraj potoka Gradne smjestio se grad Samobor, po svome položaju jedno od najljepših mjesta Hrvatske.
U povijesti Hrvata značajno mjesto zauzima upravo Samobor. U zelenilu iznad mjesta naziru se ruševine nekad čvrstog i jakog Samobor – grada. Samobor je prastaro naselje s ostacima iz kamenog i kovinskog doba, a još se i danas čuva povelja kralja Bele IV kojom je ovaj gradić uvršten meu srednjovjekovne, ugledne i “slobodne kraljevske gradove”. Od tada sve do danas umnožavala se povijesno kulturna baština u ovom gradu i kraju.
Prekrasna šetališta u samom gradu, zaštićene šume na obodnici grada te gurmanski specijaliteti poznatih samoborskih restorana, najjači su mamac za posjetitelje. No i drugi sadržaji ( kulturno- povijesna baština, tradicionaalne manifestacije, sportski objekti ) pružit će svim posjetiteljima ugodan borovak u Samoboru. Svakog tjedna, a posebice vikendom, Samobor posjeti više tisuća posjetitelja.
Od značajnijih kulturnih spomenika, pored ruševina starog grada iz 13. stoljeća, treba istaknuti: Župnu crkvu Sv. Anastazije koju je 1675. godine sagradio Hans Allio; Franjevačku crkvu iz 1733. godine sa sjajnom freskom Franje Ilovseka i slikama Valentina Metzingera-Lotharingusa; dvorac Giznik iz 1780. godine; općinsku vijećnicu Bartola Felbingera iz 1828. godine; glavni samoborski trg Kralja Tomislava kojeg je oblikovao Franjo Reizer (1846). Spomenimo još kapele na Anindolu Sv. Anu i Sv. Jurja, Sv. Mihalja u Taborcu i niz kapelica u okolici Samobora, “Samoborček” – popularnu samoborska željeznicu, radila je od 1901. do 1979. godine, pa sve do popularnih malih gostionica, vinogradarskih klijeti, mustarde, bermeta, greblice i samoborske kotlovine čime su Samoborci iskazivali svoje tradicionalno gostoljublje i u svoj krug srdacno primali goste i prijatelje uz lončeke, peharčeke i bilikume. O životu, djelatnosti i kulturi Samobora danas se svaki posjetilac može potanko upoznati u Samoborskom muzeju smještenom u Livadićevom dvorcu, gdje se nalaze bogate zbirke iz prošlosti, povijesti i kulture Samobora i domovine, koje je znalački uredio prvi počasni samoborski gradonačelnik Ivica Sudnik.
U svakom slučaju, Samobor je grad koji svakako vrijedi posjetiti, jer osim prekrasnih znamenitosti, on je idilična, zelena oaza mira, ali i mjesto slasnih samoborskih kremišniti, bermeta i poznate samoborske salame.
